Čest gost u komptoima, đžemovima i marmeladama, omiljeni vjesnik kasnog ljeta – šljiva, zahvaljujući svom sastavu ima višestruke pozitivne utjecaje na zdravlje čovjeka.
Šljiva pripada rodu Prunus i jedna je od najrasprostranjenijih voćki na svijetu. Postoji više od 2000 vrsta šljive, a međusobno se razlikuju po boji i obliku plodova te po izgledu i veličini stabla. Prunus domestica (europska šljiva) i Prunus salicina (japanska šljiva) su najpoznatije sorte. Boja šljive varira ovisno o sorti pa se tako može naći ljubičasta, plavocrna, crvena i žuta šljiva. Meso ploda šljive je žućkaste boje, slatko, s košticom u sredini. Najraširenija sorta šljive u Hrvatskoj je bistrica koja dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna.
Ljekovita svojstva šljiva
Šljive osim izrazito dobrog okusa imaju i snažno ljekovito djelovanje. Bogat su izvor vitamina. Vitamin C koji se nalazi u ovoj voćki, osim što ima snažno antioksidacijsko djelovanje, pospješuje i apsorpciju željeza, stimulira rad imunološkog sustava, čuva zdravlje kože, mišića, kostiju i tetiva. Također, doprinosi i zdravlju zubi i desni te štiti od virusa, bakterija i alergija. Prema nekim istraživanjima, vitamin C može smanjiti rizik od nastanka nekih vrsta raka kao i rizik od nastanka srčanih oboljenja, a zaslužan je i za dobru apsorpciju željeza u tijelu što je od izrazite važnosti za prevenciju najčešće vrste anemije – sideropenične anemije. Vitamin E i beta-karoten štite stanice od slobodnih radikala čime se prevenira gubitak elastičnosti kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja. Šljiva se smatra dobrim zaštitnikom kože i očiju zbog zeaksantina kojeg ima u svom sastavu, a koji ima sposobnost filtracije UV zraka.
Konzumiranje šljive preporuča se i muškarcima koji imaju problema sa sijedim vlasima ili opadanjem kose. Naime, šljiva sprječava preuranjenu pojavu sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca. Vitamin E jača stanične membrane te suzbija napad slobodnih radikala na folikule vlasišta, vitamin C pomaže u eliminaciji peruti koja začepljuje folikule i inhibira rast kose, a visok udio željeza poboljšava cirkulaciju što doprinosi bržem rastu kose te je čini čvršćom.
Konzumacijom šljiva može se spriječiti prijevremeno starenja, kao i pojava uzročnika mnogih bolesti.
Brojni minerali koji se nalaze u sastavu šljive pomažu u očuvanju hrskavičnog tkiva i gustoće kostiju, dok različiti spojevi čuvaju koštanu masu. Dokazano je da redovita konzumacija ovog voća pridonosi općem zdravlju kostiju, posebno kod žena u postmenopauzi.
Zahvaljujući svom sastavu. šljiva poboljšava cirkulaciju te stanični metabolizam što ima pozitivan učinak na očuvanje elastičnosti kože, ali istovremeno sprečava pojavu upala, akni i bora.
Ova voćka ubrzava proces zacjeljivanja rana, smanjuje vidljivost ožiljaka te regenerira oštećeno tkivo.
Konzumacija šljive pomaže pri otklanjaju umora, sprječavanju grčeva, poboljšavanju rada jetre i probavnog sustava. Također, šljiva je korisna za pravilno funkcioniranje probavnog sustava te pomaže u rješavanju problema sa zatvorom i na taj način održava metabolizam zdravim. Budući da imaju vrlo nizak glikemijski indeks odličan je saveznik u kontroli razine šećera u organizmu. Topiva vlakna povećavaju osjetljivost organizma na inzulin stoga značajno koriste u prevenciji i liječenju dijabetesa tipa 2. Također, topiva vlakna stvaraju osjećaj punoće u želucu, a sami plodovi ne sadrže zasićene masti te imaju vrlo malo kalorija stoga su korisne u prehrani ljudi koji imaju problema s tjelesnom težinom. Šljiva je najukusnija kada se konzumira sirova i svježa, međutim sušena šljiva sadrži šest puta više antioksidansa od sirove šljive.
Čuvanje šljiva
Plod šljive prilikom kupnje treba biti čvrst i neoštećen s peteljkom na vrhu. Budući da šljive brzo dozrijevaju može ih se čuvati u hladnjaku dva do tri dana, ali ih je poželjno pohraniti u papirnatoj ili plastičnoj ambalaži jer otpuštaju etilen koji pospješuje zrenje drugog voća i povrća. Šljive se može zamrznuti te čuvati dva do tri mjeseca. Zamrzavaju se tako da se razrežu na pola i izvade koštice, a polovice polože kožom okrenutom prema dolje na pladanj. Nakon što se zamrznu potrebno ih je pospremiti u plastične vrećice i vratiti u zamrzivač.
Upotreba šljiva u slasticama
Šljive se najčešće koriste za izradu pekmeza i džemova. Također se često koriste za izradu kompota s dodatkom začina poput šećera te limunove ili narančine korice. Propasirani gusti umak od šljiva s dodatkom šećera i cimeta odlično se kombinira sa sladoledom od vanilije. Šljive se također izvrsno kombiniraju s različitim vrstama tijesta pa se od njih izrađuju različite pite, savijače, knedle i okruglice. Rakija od šljive može se koristiti pri flambiranju slastica.
Fotografije: Pixabay
