Kao izvrstan izvor vlakana, vitamina i minerala, suhe i svježe smokve imaju dugu povijest. Svestrane i zdrave, dodaju slatku notu raznim jelima.
Stablo smokve karakteristično je za Mediteran i jugoistočnu Aziju i ima zaista dugu povijest. Smatra se da je smokva jedna od prvih biljaka koje je čovjek uzgajao. Na Bliskom Istoku pronađeni su ostaci smokava starih preko 11 tisuća godina. Stablo smokve bilo je zasađeno u rajskom vrtu, a smokva je najspominjanije voće u Bibliji. Bile su omiljeno voće starih Grka i Rimljana.
Smokva je plod drva iz obitelji murvi, latinskim imenom Ficus carica. Postoji preko 150 vrsta smokava. Smokve imaju jedinstven slatki okus, mekane su, a sjemenke su im blago hrskave. Zbog svoje prirodne slatkoće smokve su se prije poznavanja prerađenih šećera često upotrebljavane kao sladilo.
Plod smokve osjetljiv je i brzo se kvari pa ga je najbolje jesti odmah nakon branja. Još u davnim vremenima smokve su sušene kako bi se sačuvale tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Suhe su smokve dostupne tijekom cijele godine.
Zašto jesti smokve
Smokve su bogate prirodnim šećerima, vlaknima, mineralima poput kalija, kalcija, magnezija i željeza te vitaminima A i E. Blagotvorno djeluju na zdravlje kardiovaskularnog sustava zbog visokog prisutstva antioksidanta polifenola. Iako suhe smokve imaju nešto više kalorija od svježih, nutritivne vrijednosti se sušenjem ne gube, tako da su i suhe smokve vrijedan izvor minerala, vitamina i antioksidanata. U prehrani nekih kultura koristi se i lišće smokve.
Ideje za slastice sa smokvama
Smokva je odavno poznata kao glavna namirnica mnogih slastica te se, i svježa i suha, tradicionalno koristi na našoj obali i otocima. Smokvenjak, viški hib i kolubica samo su neke od takvih slastica.
U modernom slastičarstvu smokve se često poširaju, kombiniraju u pitama i galetteima te peku s lisnatim tijestom. Osim što se sa smokvama mogu pripremati raznovrsne slastice, smokve se izvrsno slažu i s raznim sirevima.
Fotografije: Pixabay, Unsplash
