Bregofska se pita u prošlosti izrađivala za Božić, Uskrs, i veće obiteljske proslave u Koprivničkim Bregima, a danas se ova slastica, koja je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro, osim u bregovskim domovima može isprobati na različitim javnim manifestacijama.
Bregovska pita, koju se u kajkavskom govoru Bregi naziva bregofska pita ili božićna pita, već se više od dvjesto godina tradicionalno priprema za Božić, Uskrs ili svatove, a način njezine pripreme, usmenim se putem, već generacijama prenosi unutar svake obitelji, s majke na kći ili svekrve na snahu pa se tako ona i danas peče po starim receptima.
Brefovčice bi na pitanje od kada se u Bregima peče pita rekle „Od gda znamo za se, a nas so pak nafčile naše mame, bake i prabake. A gda jo je što na paper prvi pot zapisal, to nišče nezna“.
Bregofska pita zapravo je specijalitet podravske kuhinje, a radi se o ukusnoj slastici izrađenoj od domaćeg razvučenog tijesta, jabuka, grožđica, oraha, cimeta te domaće gušće masti, koja se topi u ustima i oduševljava nepca svakog tko je kuša. Sastoji se od 8 mlinaca koji obavezno moraju biti miješani doma kako bi imala prepoznatljiv okus koji ostavlja bez daha. Uz pripremu pite, kao i ostale hrane, veže se i govor specifičan za to područje Hrvatske.
Ova slastica u Bregima još uvijek zauzima posebno mjesto u godišnjim i životnim običajima te je još uvijek na svakoj bregovskoj svadbi obavezan kolač koji se poslužuje odmah iza glavnog jela, a ostale se slastice poslužuju poslije nje.
Bregofska je pita tijekom povijesti bila simbol blagostanja, budući da za ondašnje uvjete života nije bila jeftin kolač, ali i umješnosti domaćica da tijekom godine prikupe potrebne sastojke za njezinu izradu, kao što su: orasi, posebna vrsta jabuka, grožđice, mast, itd. Bregi su, u ondašnjim prilikama, bili bogato selo pa se upravo zbog toga, u posebnim prilikama, a ponajviše za Božić, Uskrs i svatove, upravo Bregofska pita mogla naći na svakom stolu. U mnogim se domovima mogla naći na stolu i za druge prigode tijekom godine.
Danas ova pita u Bregima ima veliko značenje za svaki dom te predstavlja poveznicu s uspomenama na mame, bake i prabake. Nema žene u Bregima i iz Bregi da ne zna ili da barem jednom nije ispekla bregovsku pitu.
Osim u obiteljskom krugu, sve je prisutnije podizanje svijesti o značenju pite i u javnosti pa je tako prvi put, bregofska pita, javno demonstrirana 1979., kada je gospođa Milka Stanešić, tadašnja predsjednica udruge Aktiva žena, zapisala recept prema kazivanju i pokazivanju Katalene Jakupić (1901.-1992.), Milkice Krapinec-Đurinčeve (1918.-2006.) i Rozice Prvčić. Danas članice Udruge žena Bregi, osnovane 1976., na raznim susretima, obljetnicama i manifestacijama prezentiraju starinske bregovske kolače gdje posebno mjesto zauzima bregofska pita.
Od 2012., bregofska je pita zalaganjem i trudom nositeljica zaštite, Udruga žena Bregi, uvrštena na popis nematerijalnih kulturnih dobara RH, kada je Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture ocijenilo da priprema slastice bregofska pita ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.
Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Udruge žena Bregi
Fotografije: Udruge žena Bregi
