U zadnje vrijeme se u receptima često susreće pojam crème fraîche – što je to, kako nastaje te gdje se koristi donosimo u nastavku.
Iza naziva crème fraîche krije se zapravo francuska inačica kiselog vrhnja, no ne običnog nego dvostruko gušćeg i bogatijeg okusa. Izrađuje se od pasteriziranog mlijeka kojemu se dodaju kulture mliječnih bakterija jer se na taj način krema zgušnjava te se postiže oštriji okus. Kultura koja se dodaje sastoji se od mješavine bakterija i to: Lactococcus cremoris, Lactococcus lactis i Lactococcus lactis biovar diacetylactis te upravo one ovoj kremi daju okus koji ju razlikuje od sličnih mliječnih proizvoda poput kiselog vrhnja.
Svoje porijeklo ova krema vuče iz francuskih područja u kojima se proizvode mlijeko i mliječni proizvodi, poput Normandije, Alzasa, Franche-Comtéa te sjeverne Loire.
Prema definiciji gastronomske enciklopedije Larousse Gastronomique u crème fraîche dodaje se starter mliječnih bakterija kako bi se postigla čvrstoća kreme, ali i lagano oštar, no ne kiselkasti okus, a upravo taj okus upotpunjuje slastice na način na koji ni jedna druga krema ne može.
Crème fraîche se u slastičarstvu koristi kao osnova za brojne slastice, sladolede, voćne salate, palačinke, torte, kolače te desertne umake. Prednost ove kreme je što prilikom miješanja sa kiselim sastojcima ne dolazi do odvajanja sastojaka.
Fotografije: Pixabay
