Zbog porasta cijena repromaterijala te sve nižih cijena uvoznih jagoda, upitno je koliko će zaradu ove godine ostvariti domaći uzgajivači jagoda.
Počela je sezona mnogima omiljenog voća – jagoda, no ono što se obožavateljima neizostavnog proljetnog voća neće svidjeti jest cijena koja bi mogla rasti do čak 35 kuna po kilogramu.
Kod nas su najpoznatije vrgoračke jagode, a u tom gradu na 35 hektara zemlje raste čak 600 tona domaće visokokvalitetne jagode. No čini se kako će zbog njihove cijene građani ove kvalitetne plodove morati zamijeniti uvoznim.
Na visinu cijene oglasili su se poljoprivrednici s tog područja koji kažu kako je uzrok vrtloglavoj cijeni porast cijena svega, od repromaterijala za uzgoj, posebice dušičnog gnjojiva do pakiranja i transporta. Kažu i kako zbog svega toga cijena kilograma jagoda ne bi smjela pasti ispod 25 kuna.
Uslijed inflacijske krize došlo je do enormnih porasta cijena materijala za uzgoj pa tako sada za nasad s 10.000 sadnica treba potrošiti otprilike 74.000 kuna, dok je ta cijena prijašnjih godina iznosila do 41.000 kuna.
Potpredsjednik udruge „Vrgoračka jagoda“, Milan Franić, za Slobodnu Dalmaciju je rekao: „Budući da su prošle dvije berbe bile dobre, očekivali smo da će se broj proizvođača možda povećati. No, zbog skupog repromaterijala i podizanja nasada, mnogi su odustali.“ – prenosi najnovijevijesti.hr.
Mladi vrgorački poljoprivrednik, Mate Vujičić, čija se cijela obitelj bavi isključivo poljoprivredom na čelu s najpopularnijim voćem – jagodom komentirao je cijene uvoznih jagoda: „Uvozna jagoda košta 16 kuna, a vrgorska, domaća jagoda 30 kuna. Teško je stati na kraj ovom negativnom trendu jer poljoprivrednici ne mogu spuštati cijene više no što već jesu. Prošlih godina, kada zbog pandemije nije bilo tolikog uvoza i rasta cijena repromaterijala, moglo se nešto i zaraditi od jagoda. Ove godine ne znamo što će biti ako se nastavi toliki uvoz. Država mora tome stati na kraj, ako želi sačuvati svoje selo i poljoprivredu.” – prenose najnovijevijesti.hr.
Izvor: najnovijevijest.hr
Fotografije: Mirjana Bošković Smrekar