Neodoljiva slastica s dva imena nekada se služila samo u bogatijim domovima i samostanima, a danas se izrađuje u svečanijim obiteljskim prilikama.
Ova slastica zanimljivih naziva potječe iz Žminja, a njezina je povijest duga i bogata. Kako su nam otkrili predstavnici Turističke zajednice Općine Žminj, iako nitko ne može sa sigurnošću reći kako je slastica nastala te od kuda je došla, o njoj ipak postoje čak dvije priče.
Ona prva kaže da su u prošlosti, prije Drugog svjetskog rata ovu slasticu spravljali samo bogati građani Žminja koje su Žminjci nazivali gospoda te da je upravo tako slastica dobila ime Gospodski kolač.
Druga priča pak kaže kako je ovu slasticu nakon Drugog svjetskog rata spravljala župnikova kuharica koja je recept prenijela ostalim domaćicama te da je otuda potekao naziv Kristove krune.
Iako nije doživjela široku primjenu, ova slastica izaziva divljenje gdje god da se posluži, a razlog tomu su izgled i ime. Danas se slastica priprema uglavnom u posebnim prilikama: za krštenja, pričesti, krizme, vjenčanja te za posebne obiteljske svečanosti i blagdane.
Olivera Francuz Damijanić ukratko je pojasnila postupak izrade ove slastice: “Priprema zahtjeva dosta truda i strpljenja, a glavni sastojak su bademi. Očišćene bademe treba obariti u kipućoj vodi, zatim oguliti, narezati na tanke trakice, posušiti, pomiješati sa tučenim bjelanjcima tučenima sa šećerom, na masnom papiru oblikovati u krugove i lagano zapeći. Na kraju sve posuti šećerom u prahu.” Njoj su tajnu izrade otkrile svekrva te muževa baka. Prije nekoliko godina, na žminjskoj Bartulji – najvećoj istarskoj fešti, čak je bila organizirana i radionica izrade ove slastice.
Fotografija: Turistička zajednica Općine Žminj