Približavanjem turističke sezone, nedostatak radne snage u ugostiteljstvu postaje top tema – mi smo stoga istražili kakvo je stanje u slastičarstvu i pekarstvu.
U posljednje vrijeme u svim vodećim hrvatskim medijima čitamo o velikom nedostatku radne snage u području ugostiteljstva i turizma. Pažnju nam privlače naslovi u kojima se spominju zapanjujuće veliki brojevi radnika koji u ovom trenutku u Hrvatskoj nedostaju, kao i podaci kako je radnike u Hrvatskoj gotovo nemoguće pronaći te kako će se ponovno trebati uvoziti radna snaga iz drugih zemalja. No, u tim tekstovima fokus je gotovo uvijek stavljen na kuhare, konobare, turističke djelatnike u hotelima itd., dok se slastičari i pekari gotovo uopće ne spominju. Stoga smo mi odlučili istražiti kakvo je stanje s radnom snagom u Hrvatskoj u vrijeme predsezone kad su u pitanju slastičari i pekari.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obavijestili su nas kako je krajem ožujka ove godine u evidenciji nezaposlenih bilo registrirano 315 osoba u zanimanju pekar te 481 osoba u zanimanju slastičar, a kako je tijekom tog mjeseca bilo traženo ukupno 96 pekara te 69 slastičara te da stoga nije zamijećen deficit u ovim zanimanjima.
Prema njihovim podacima, slastičari su najtraženiji u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a najmanje su traženi u Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Virovitičko-podravskoj i Međimurskoj županiji, dok ih se uopće ne traži u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Važno je napomenuti kako je u ovom zanimanju zapažen blagi porast traženih radnika početkom 2018. u odnosu na kraj 2017. godine. Kada je u pitanju zanimanje pekar, takav porast nije zamijećen. Pekare se također najviše traži u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a slijede Primorsko-goranska i Zadarska. Najmanje ih se traži u Krapinsko-zagorskoj i Požeško-slavonskoj, dok se uopće ne traži u Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
S obzirom na to da su ovi podaci u određenom dijelu bili u suprotnosti s preporukama za povećanje kvota za upise u navedena zanimanja, zamolili smo Zavod za dodatno objašnjenje, koje prenosimo u cijelosti: „Nastavno na Vaš dodatni upit smatramo važnim napomenuti kako se Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja izrađuju na temelju analize i prognoze potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama. Analiza se ne oslanja samo na pokazatelje ponude i potražnje u smislu broja nezaposlenih osoba u pojedinom zvanju ili zanimanju te iskazanih potreba poslodavaca za zapošljavanjem osoba u tima zvanjima/zanimanjima već se ista provodi na osnovi relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz Ankete poslodavaca te se uzimaju u obzir strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini.
Slijedom navedenog, analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Analize, prognoze i preporuke izrađene su na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredili regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Lokalna tržišta rada uglavnom su županije, ali mogu biti i dijelovi županija, te pojedinačni gradovi ili općine. Također, prilikom izrade ovogodišnjih preporuka regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledali su i uzeli u obzir promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine.“
S portala Gastroposao, specijaliziranog za traženje poslove u ugostiteljstvu, obavijestili su nas kako je potražnja za radnom snagom, kao i svake godine prije početka sezone, velika te da je veća nego tijekom ostatka godine jer su u potrazi za kadrovima i turistički objekti koji su tijekom zime zatvoreni ili su orijentirani samo na ljetnu turističku sezonu. Također, ističu kako je potražnja za svim ugostiteljskim djelatnicima povećana, pa tako i za slastičarima, dok su pekari malo zapostavljeni te da radne snage tj. adekvatnih i školovanih kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, kao i svake godine pred sezonu, manjka. Odnosno, kaže Martina Belančić, kadrova ima dovoljno, ali oni ili nisu dovoljno školovani pa ne zadovoljavaju kriterije ili su pak nezadovoljni prijašnjim postupanjima poslodavaca pa se više ne prijavljuju na sezonske poslove. Naime, još se uvijek zna dogoditi da poslodavac i posloprimac dogovore određene uvjete (npr. radno vrijeme ili visinu plaće), ali da poslodavac te uvjete ne ispuni jednom kad radnik započne s radom.
Kad je pak u pitanju zapošljavanje stranih osoba, Martina Belančić kaže da se o tomu puno govori, ali da nekih konkretnih mjera nema već da je samo izdan određen broj radnih dozvola za radnike iz Bosne i Hercegovine. Međutim, ti radnici se obično prijavljuju za pomoćne poslove, a ne za posao slastičara.
S obzirom na to da potražnja za radnom snagom iz godine u godinu raste, s ovog portala smatraju da nema straha da će strani radnici „izgurati“ domaće. Najveća potražnja za ovim je kadrovima tijekom ljetnih mjeseci očekivano u Dalmaciji i Istri, odnosno duž cijele jadranske obale, osobito pak na otocima, dok je tijekom ostatka godine najveća potražnja u Zagrebu. Kad je pak u pitanju istočna Hrvatska, odnosno Slavonija, natječaja za radno mjesto u ugostiteljstvu uopće nema, pa tako nema natječaja ni za slastičare odnosno pekare. Međutim, radnici iz Slavonije se često javljaju za poslove u ugostiteljstvu u Istri i Dalmaciji te su okarakterizirani kao marljivi i profesionalni radnici.
Napomenimo još na kraju kako je, prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u odjeljku C10 –Proizvodnja prehrambenih proizvoda iznosila:
4.809 kuna za 2016., 5 043 kune za 2017. godinu odnosno, 5.225 kuna u siječnju 2018. godine. Važno je napomenuti kako se ta plaća tijekom ljetnih mjeseci povećavala pa je tako u kolovozu 2017. dostigla iznos od 5.165 kuna.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća KV radnika u odjeljku C10 –Proizvodnja prehrambenih proizvoda iznosila je: 4.206 kuna za 2016., 4.410 kuna za 2017. odnosno 4.570 kuna za siječanj 2018. godine.
Fotografije: Freepik
