Ukoliko se ova studija provede i na uzorku ljudi te pokaže iste rezultate, moglo bi se doći do službene potvrde teze da kakaovac ima pozitivne učinke na mozak i kongitivne sposobnosti.
Iako nutricionisti često ne preporučuju konzumaciju čokolade zbog činjenice da je bogata kalorijama, mastima i šećerom, ipak ju kakao koji sadrži čini namirnicom koja ima brojne benefite za razvoj tijela i mozga.
Najvažniji benefit jest da je čisti kakao vrlo hranjiv te je snažan izvor antioksidansa koji mogu spriječiti ili usporiti oštećivanje stanica uzrokovanih slobodnim radikalima. No, osim toga, kakao pomaže i u regulaciji krvnog tlaka te sprječava kognitivni pad.
Naravno, uz kakao, čokolade sadrže i šećere i masti koji ne pridonose zdravlju organizma stoga se preporučuje konzumacija tamne čokolade sa što većim udjelom kakaa.
Kako bi dokazali vjerodostojnost teze da kakao pomaže razvoju mozga, tri su istraživača sa Sveučilišta medicinskih znanosti Isfahan u Iranu, Elham Kalantarzedeh, Maryam Radahmadi i Parham Reisi, nedavno proveli studiju na štakorima istražujući utjecaj različitih prehrambenih obrazaca tamne čokolade na sinapse u određenoj regiji mozga, poznatoj kao hipokampus CA1.
Njihova otkrića, koja su objavljena u Nutritional Neuroscience, sugeriraju kako bi konzumacija tamne čokolade mogla imati blagotvoran učinak na mozak pojedinaca koji pokazuju kronični izolacijski stres.
„Iako stres uzrokuje disfunkciju mozga, konzumacija tamne čokolade (DC) ima pozitivne učinke na funkcije mozga.“, napisali su istraživači u svom radu te dodali: „Trenutna je studija istraživala utjecaj različitih prehrambenih obrazaca DC-a na sinaptičku moć i plastičnost u području CA1 hipokampusa, kao i na unos hrane i tjelesnu težinu kod štakora pod kroničnim izolacijskim stresom.“ – prenosi medicalxpress.com.
Zapravo su ovom studijom željeli utvrditi utječe li konzumacija tamne čokolade u različitim stupnjevima na snagu i plastičnost sinapsi u području CA1 hipokampusa.
U studiju je bilo uključeno 35 štakora koji su bili podijeljeni u 5 skupina od po 7, od kojih je svaka bila hranjena tamnom čokoladom dok je doživljavala kronični izolacijski stres, a svaka je skupina slijedila drugačiji obrazac prehrane. Tri prehrambena obrasca s tamnom čokoladom koja su testirali nazvana su stresno-obaveznim, stresno-opcijskim i stresno-ograničenim.
Štakori pod stresom koji su bili na obaveznoj dijeti dobivali su samo DC, dok su oni na izbornoj dijeti dobivali neograničenu hranu i/ili DC.
Također, štakori pod stresom na ograničenoj dijeti su slobodno jeli samo 4 g DC dnevno.
„Nakon toga, nagib i amplituda polja ekscitatornih postsinaptičkih potencijala (fEPSP) procijenjeni su na temelju ulazno-izlaznih (I/O) krivulja i nakon dugotrajnog potenciranja (LTP).“ – osvrnuli su se istraživači na provođenje studije.
Štakorima je na početku i na kraju studije izmjerena tjelesna težina, a tijekom studije mjeren im je unos hrane. Rezultati mjerenja su pokazali da su svi obrasci prehrane s tamnom čokoladom smanjili i unos hrane kod štakora i njihovu tjelesnu težinu. Međutim, najbolji rezultati postignuti su kod štakora s obaveznim i ograničenim obrascima prehrane.
Ovom je studijom dokazano kako bi sustavna konzumacija tamne čokolade mogla poništiti štetne učinke kroničnog izolacijskog stresa na sinaptičku moć i plastičnost hipokampalnog područja CA1 što bi zauzvrat imalo blagotvorne učinke na pamćenje i učenje.
No, budući da je studija provedena na štakorima, da bi bila primjenjiva na ljude, ova bi otkrića trebala biti potvrđena i na ljudskom uzorku sudionika te ukoliko bi se takvi rezultati prikazali i kod ljudi, studija bi opravdala teze o pozitivnim učincima kakaovca na mozak te kognitivne sposobnosti.
Izvor: medicalxpress.com
Fotografija: Pixabay