Gotovo da ne postoji osoba koja ne uživa u ukusnim pralinama kakve danas poznajemo, a kakve su one bile u prošlosti te tko ih je izumio donosimo u nastavku.
Pojam pralina označava vrstu slastice različitih oblika s različitim dodacima. Posebnu vrstu pralina predstavlja čokoladni bombon s punjenjem, točnije čokoladna opna punjena različitim sastojcima poput marcipana, oraha, nougata, likera, te raznovrsnih krema. Kutija ili posuda napunjena pralinama naziva se bombonijera.
Postoji nekoliko vrsta pralina, a najpoznatije su francuske i belgijske praline. Francuske su izrađene od kombinacije badema i karameliziranog šećera dok su belgijske izrađene od čokoladne ljuske s mekanim punjenjem.
U prošlosti su praline bile cjeloviti bademi obloženi karameliziranim šećerom. Ustvari, prah koji se dobivao ribanjem karamelom obloženih orašida nazivao se pralinom te se koristio kao sastojak u mnogim tortama, slasticama te sladoledima. S vremenom se taj prašak počeo miješati s čokoladom, i upravo je ta mješavina nazvana čokoladnom pralinom.
Naziv praliné koristi se u Francuskoj i Švicarskoj i odnosi se na slastice različitih punjenja obložene čokoladom. U kontinentalnoj se Europi naziv praliné koristi za prah karameliziranih orašida ili čokoladnu smjesu izrađenu od tog praha koja se koristi za popunjavanje čokolade.
Izumiteljem pralina smatra se César, duc de Choiseul, kuhar maršala du Plessis-Praslin, a vjeruje se da ih je osmislio u dvorcu Château of Vaux-le-Vicomte te da naziv potječe od prezimena Praslin.
Fotografije: Pixabay