Ova se slastica u prošlosti pripremala na dalmatinskom priobalju i otocima, a danas samo u Starom Gradu na Hvaru, gdje je od zaborava čuvaju organizacijom natjecanja u njezinoj izradi.
Ova je slastica ime dobila prema skupnom nazivu za začine koji se koriste u njezinoj izradi: cimet, klinčići i oraščići su se u Starome Gradu, sve do sredine XX. stoljeća nazivali papor. Umijeće pripreme Starogrojskog paprenjoka zadržalo se do dana današnjeg. U prošlosti se ova tradicijska slastica s medom pripravljala na dalmatinskom priobalju i otocima, a danas se priprema samo u Starom Gradu, na Hvaru.
Najstariji spomen starogrojskih paprenjoka je u djelu Petra Hektorovića, iz 16. stoljeća, „Ribanje i ribarsko prigovaranje“. Recept za paprenjake iz 18. stoljeća, pisan rukom, na talijanskom jeziku, čuva se u arhivu hvarske obitelji Bučić. Paprenjoci su vezani za svadbene običaje prema kojima su rodbina, prijatelji i susjedi slali mladencima paprenjoke na dar, a oni bi ih čuvali te pojeli nakon rođenja prvog djeteta. Isto tako, uz njih se veže i običaj da su žene i majke izrađivale paprenjake svojim muževima i sinovima pomorcima kada su odlazili na duga i daleka putovanja, budući da su oni dugo jestivi.
Danas se starogrojski paprenjoci izrađuju za krštenja, svadbe, pričesti, krizme, Božić i druge svečane prilike. Hvaranima paprenjak služi i kao prirodni barometar. Naime, kad paprenjok omekša bit će jugo i kiša, a kad otvrdne bit će suho i lijepo vrijeme i puhat će bura.
Umijeće pripreme tradicijske slastice Starogrojski paprenjok uvršteno je na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Fotografija: Turistička zajednica Grada Stari Grad
