Iako ju svi nazivamo čokoladom, ona ne sadrži kakao već samo kakao maslac pa je zbog toga naziv čokolada upitan.
Bijela čokolada zapravo je, kao i druge čokolade, mješavina šećera, kakao maslaca i mliječnih dijelova. Budući da ne sadrži kakao koji je glavni sastojak čokolade dovodi se u pitanje je li ona zaista čokolada? Može se reći da je ona sama esencija čokolade jer nastaje odvajanjem kakao maslaca od smeđe supstance. Kao i većina drugih čokolada i bijela je čokolada slatka, topi se u ustima, lako se lomi, i tvrda je pri sobnoj temperaturi. Za nju je karakteristična blijedo žuta boja ili boja slonovače. Poznata je manje od sto godina, a točan datum njenog otkrića ne može se sa sigurnošću utvrditi. Prema većini izvora, prva je bijela čokolada proizvedena u Švicarskoj, 1930. Ggdine. Danas ne postoji proizvođač čokolade koji u ponudi nema barem jednu vrstu bijele čokolade.
Zanimljiva je činjenica da je zakonski određeno što se može prodavati kao bijela čokolada. Tako proizvod koji se deklarira kao bijela čokolada mora sadržavati barem jednu petinu kakao maslaca, tri i pol posto mliječne masti, minimalno četrnaest posto suhe tvari iz mlijeka te ne više od pedeset i pet posto šećera ili drugog zaslađivača, s tim da u Europskoj Uniji nema limita za šećer.
Iako bijela čokolada nema toliko pozitivnih utjecaja na ljudski organizam koliko i tamna čokolada, umjerenom se konzumacijom u organizam unose tvari potrebne za njegov pravilan rad. Vrlo pozitivna činjenica vezana uz bijelu čokoladu jest da ona ne sadrži kofein pa je odličan izbor za osobe koje ne smiju konzumirati kofein koji se nalazi u tamnoj i mliječnoj čokoladi, a žele se zasladiti. Isto tako, bijela čokolada sadrži i puno kalcija, fosfora i vitamina B2, poznatijim pod nazivom riboflavin, a svi oni ključni su za pravilno funkcioniranje organizma i metaboličkih procesa.
Dodavanjem raznovrsnih dodataka u bijelu čokoladu, proizvođači povećavaju njezinu raznolikost, a time i kupcima omogućuju veći izbor i lakši odabir omiljene kombinacije.
Fotografije: Pixabay
