Okrugli, mesnati plodovi, izvrstan su samostalni zalogaj ili dodatak voćnim salatama, a njihova upotreba u izradi slastica je brojna.
Trešnja je listopadna voćka iz porodice Rosaceae, roda Prunus. Pradomovinom trešnje smatra se Mala Azija. Stablo trešnje može narasti do 20 m, kora mu je glatka i sjajna, listovi jajoliki, a bijeli cvjetovi rastu u skupinama.
Plodovi trešnje su mali, mesnati i okrugli, a njihova boja ovisi o sorti, pa tako ima bijelih, tamno crvenih te gotovo crnih trešanja. Danas je poznato više od 1.500 sorti. Rimski su vojnici vjerovali da trešnje podižu energiju i daju snagu te su upravo zato bile njihovo omiljene voće.
Ljekovita svojstva
Plodovi trešnje snižavaju razinu LDL kolesterola u krvi, otklanjaju fizički umor te podižu raspoloženje. Budući da njihova lužnatost sprječava izlučivanje probavih sokova, ne preporučuje se konzumacija trešnji prije objeda. Trešnje su bogate flavonoidi koji imaju ulogu vezivanja slobodnih radikala te su prirodna protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme, a ujedno jačaju kolagen. Sjemenke trešnje dugo su se upotrebljavale za proizvodnju ulja za sprečavanje srčanog udara, a peteljke kao diuretik.
Kupovina i čuvanje trešanja
Trešnje se mogu kupiti na tržnicama te u većim trgovinama. Neovisno o sorti, rok trajanja ploda trešnje je kratak pa prilikom kupnje treba paziti da plodovi imaju peteljke te da je koža čvrsta. U hladnjaku ih se može čuvati do nekoliko dana, a oprane trešnje može se zamrznuti tako da im se ukloni peteljke i koštice te ih se pojedinačno zamrzne na podlozi i pospremi u plastične vrećice.
Upotreba trešanja u izradi slastica
Često se trešnje koriste kao nadjev za savijače, krostate, biskvitne kolače te torte. Njihov se pire koristi za pripremu sorbeta, sladoleda te mouseova. Umočene u rastopljenu čokoladu koristite se za dekoraciju raznovrsnih slastica.
Fotografije: Pixabay
